Sadnice Mušmule - Mušmula (Mespilus germanica) je u narodu poznata i pod imenom divlja kruškica.
Sadnice Mušmule rastu kao divlji, listopadni grm, visine od 2 do 5 metara ili kao kultivirano stablo koje može narasti i do 8 metara u visinu.
Potiče iz jugozapadne Azije, odakle je prenesena u Evropu, najpre na područje Grčke i Italije, a ubrzo se proširila i po cijeloj Evropi.
Mušmula je voće u kojem su znali uživati od davnina. Čak je i Shakespeare u najvećoj ljubavnoj priči, o Romeu i Juliji, mesto našao za – mušmulu.
Koristili su je pripadnici brojnih civilizacija zbog svoje lekovitosti, hiljadama godina, sve do poslednjih stotinu godina. Tada je, uvođenjem nekog drugog voća, povrća i začina postala nepravedno zapostavljena.
Mušmula ima veliko protivupalno dejstvo. Obiluje vitaminima C i B grupe. Izvor je Kalijuma, Kalcijuma, Gvožđa i Magnezijuma.
Krupni, beli cvetovi su pravi ukras ove biljke, a pojavljuju se u kasno proleće. Mušmula je posebno atraktivna u jesen, kada menja lišće u raznim bojama. Plodovi, inače žutozeleni, postaju tamnosmeđi kako sazrevaju.
Sadnice domaće mušmule, koju mnogi od vas imaju u svom vrtu ili voćnjaku, važe za izdržljivu i zahvalnu voćku, budući da može podneti temperature do -36.
Plod mušmule se bere u kasnu jesen, nakon prvih mrazeva. Mnogi stručnjaci preporučuju berbu tek nakon što sve lišće opadne sa stabla, jer su tada ubrane mušmule najukusnije. Za vrijeme jesenske berbe plod je tvrd i nejestiv.
Sadnice Mušmule Domaća
Sadnice Mušmule Domaća - Domaca mušmula je naša sorta i najviše se sadi na ovim prostorima.
Plod je sitan do srednje krupan, kupastog oblika, veoma ukusan kada ugnjili. Mana mu je što ima puno semenki u plodu, a malo mesa. Stablo je bujno, otporna na mraz i sušu. Samooplodna je sorta sadnica mušmule. Može se kalemiti na glog, kao i na sejanac dobijen iz semenke mušmule. Ovi kalemovi sa navedenim podlogama dobro podnose sušu.
Stablo je bujno, otporna na mraz i sušu.
Sazreva i bere se u oktobru mesecu.