
Šljive (Prunus domestica) je koštunjavo voće koje se gaji širom sveta i jedno je od najrasprostranjenijeg voća na planeti. Predstavlja listopadno drvo koje dostiže visinu od 6 do 12m i širinu krošnje od 3 do 4m prečnika.
Drvo šljive u cvetu deluje očaravajuće. Cvetovi su sitni belo-ružičaste boje. Jedno je od najlepših stabala na planeti u doba cvetanja. Plod je jestivo voće koje se jede sirovo ili obrađeno na hiljade načina u sokovima, džemovima, rakiji od šljive i sl. Sa toliko pozitivnih osobina nije ni čudo što je ovo drvo visoko cenjeno od strane profesionalnih zemljoradnika i proizvođača amatera.
Drvo šljive se može gajiti kao dekorativno ili zbog ploda.
Sadnicama šljive se u našem Rasadniku posvećuje posebna pažnja, jer je to najcenjenije drvo na našim prostorima. U ponudi imamo veliki broj sorti sadnica šljive i to:
Čačanska rodna, Čačanska rana, Čačanska lepotica, Čačanska najbolja, Stenlej, Rut Gešteter, Grose Di Felicija, Angelina i mnoge druge.
U tabeli smo predstavili kratak vodič o osnovnim karakteristikama ovih sorti šljive:
Sorta | Poreklo | Zrenje | Boja | Veličina | Ukus | Oprašivanje |
Čačanska Rodna![]() | Srbija | krajem avgusta | Pokožica je tamno plava sa obilnim pepeljkom | Plod je srednje krupan, duguljast | Meso ploda je žućkaste boje, čvrsto, sočno i slatko nakiselo, dobre arome. | samooplodna sorta |
Čačanska Rana![]() | Srbija | polovinom jula | boja ljubičastoplava. | Plod je krupan, jajastog oblika | Meso je žute boje, slatkokiselog ukusa i ima krupnu košticu. | Dobri oprašivači su Čačanska lepotica i Stenlej |
Čačanska Lepotica![]() | Srbija | početkom avgusta | Pokožica je tamnoplave boje | Plod je srednje krupan, ovalnog oblika.. | Meso je čvrsto, sočno i ugodnog, slatko nakiselog ukusa. | Delimično je samooplodna do samooplodna |
Čačanska Najbolja![]() | Srbija | polovinom avgusta | Pokožica je tamnoplave boje | Plod je srednje krupan do krupan, loptastog oblika. | Meso ploda je žute boje i slatkokiselog ukusa, drži se koštice | Dobri oprašivači su joj Čačanska lepotica i Čačanska rodna. |
Stenlej![]() | SAD | krajem avgusta | Pokožica je tamno plave boje | Plod je srednje krupan do krupan, elipsastog oblika | Meso ploda je zeleno žuto, slatko i sočno, prosečno dobrog kvaliteta. | Samooplodna sorta |
Rut Gešteter ![]() | Nemačka | početkom jula | boja kožice je crveno purpurne sa plavičastom nijansom na sunčanoj strani | Plod je sitan do srednje krupan, okrugao | Meso zelenkasto žuto, kiselkasto slatkog ukusa, blago aromatično i veoma ukusno. | Oprašuju je Požegača, Kalifornijska plava, Stenlej |
Grose Di Felicija ![]() | Evropa | Krajem septembra | tamno ljubičaste boje | Plod je vrlo krupan, i elipsastog oblika. | Meso ploda je žuto, čvrsto i vrlo dobrog ukusa. | samooplodna sorta |
Angelina![]() | Francuska | sredinom septembra | tamnom ljubičasta | mala i srednja | Meso ploda je žuto, čvrsto i sočno, vrlo slatko. | samooplodna sorta |
Ukoliko imate nedoumica za koju sortu šljive da se odlučite prilikom podizanja voćnjaka, pozovite nas, rado ćemo Vam pomoći svojim savetima u odabiru odgovarajuće sorte.
Nešto više o karakteristikama šljive
Listovi šljive su poduženi sa oštrim vrhom, mada neki tipovi drveta imaju ovalne listove sa nazubljenim ivicama. Svaki list je veličine od 5 do 10 cm. Boja lišća se razlikuje kod različitih sorti sadnice šljive, većinom je zelene ili ljubičaste boje tokom proleća i žute, crvene, narančaste ili ljubičaste u jesen. Kora mladog drveta šljive je tamna i glatka. Kako drvo stari, kora postaje blago hrapava.
Šljiva ima glatku, ljubičasto-crvenu kožu sa tankim, belim premazom nalik prahu. Meso voća kreće se od crvene do žute boje. Šljive se mogu jediti sirove, kuvane, konzervirane ili na drugi način obrađene.
Plodovi su bogati raznim hranljivim materijama (voćnim šećerom, kiselinama, mineralnim solima,vitaminima, aromatičnim materijama i drugim sastojcima, što je sa stanovišta ishrane ljudi vrlo značajno).
Šljiva nije probirljiva u pogledu zemljišta i položaja. Gajenje je lako i jednostavno pa se može zaposliti nejaka radna snaga. Značajna je za privredno nerazvijene krajeve za zapošljavanje stanovišta.
Mnoga su mišljenja da je šljiva glavna voćna vrsta u Srbiji. U Srbiji se proizvede više od 420.000 tona svežih šljiva svake godine i distribuira popularno alkoholno piće šljivovica, širom sveta.
Komentari