VIŠNJA

sadnica višnje

Višnje (lat. Prunus cerasus) potiče iz Severne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena i njena popiularnost se vremenom nije umanjivala. Obožavali su je Persijanci i Rimljani, koji su sa njom upoznali Britance, da bi je oni proširili dalje po čitavom svetu.

Prema budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Mayi, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tokom trudnoće. Legenda ima temelja, jer višnja njeguje čitav organizam i daje osećaj sitosti.

Višnja je listopadno drvo koje je nalik trešnji, ali se od nje razlikuje po visini stabla. Stablo višnje je obično nisko. Veoma pogodno za berbu i održavanje. Nije veliki probirač zemljišta.

U ponudi našoj ponudi možete naći sledeće sorte sadnica višnje:

Šumadinka, Oblačinska, Erdi Botermo, Kleris 14, Kleris 16 i mnoge druge.

U tabeli Vam predstavljamo kratak vodič osnovnih karakteristika predstavljenih sorti višnje:

SortaPorekloZrenjeBojaVeličinaUkusOprašivanje
Šumadinka
sadnice visnje
Srbijasredinom avgustaPokožica je crvena do tamno crvenaPlod je veoma krupan, možda i najkrupniji među višnjama.Meso ploda je crveno, polučvrsto, sočno i ukusno, izrazito kiselog ukusa.Samooplodna  sorta
Oblačinska
vocne sadnica
Srbijakrajem junaizrazito crvene bojePlod je sitanMeso ploda je sočno, slatko kiselo i odlične arome.Samooplodna  sorta
Erdi Botermo
vocna sadnica visnje
Mađarskapočetkom julatamno crvene bojePlod je krupan, u okruglog oblika,Meso ploda je slatko kiselog ukusa, srednje čvrsto i sočno.Samooplodna  sorta
Keleris 14
Danskapočetkom junatamno crevene pokižicePlod je krupanMeso ploda je kiselkasto, prijatne arome, mekano i sočno.Samooplodna  sorta
Keleris 16
vocne sadnice visnje
Danskapočetkom julatamno crvene bojePlod je krupanMeso ploda je lepog ukusa i lako se odvaja od koštice.Samooplodna sorta

Ukoliko imate nedoumica za koju sortu višnje da se odlučite, slobodno nas kontaktirajte, rado ćemo Vam pomoći u Vašem izboru!

Ovako rađaju mlade višnje u našem Rasadniku

Još par reči o višnji…

U fazi cvetanja, sadnice višnje su osetljive na mraz. Najosetljivije su 3 do 4 nedelje pre cvetanja i u fazi samog cvetanja. Za razliku od drugog voća, jako je otporna na visoke temperature, temperature od +30 joj uopšte ne smetaju.

Plod višnje je crvene boje, okruglog ili srcolikog oblika, kiselog ukusa sa primesama slatkoće. Sadnice višnje daju plod treće godine nakon sadnje.

Ovo voće se koristi za konzumaciju u svežem stanju, ali najvećim delom se prerađuje u sokove, sosove, alkoholna pica i sl.

Višnje su poznate po svojim brojnim lekovitim svojstvima i antioksidativnom djelovanju. Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, gvožđem i vlaknima. Višnja sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin.

Jaka antiupalna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje bolova kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju isti učinak na oslobađanje od bola kao aspirin ili ibuprofen.