Preskoči na sadržaj
Sadnice logo
Kruška Santa Marija: zreli plodovi na grani u voćnjaku

Kruška Santa Marija

Kruška Santa Marija sazreva dve nedelje pre Viljamovke, nudeći sličan kvalitet mesa uz raniju dostupnost na tržištu. Za razliku od Viljamovke, odlično srasta sa dunjom.

Više o sorti

Cena po komadu

270 RSD

Količina

1

Ukupno

1 kom × 270 RSD

270 RSD

Pozovite063417655

Opis sorte

Santa Marija se razlikuje od Viljamovke po boljem srastanju sa dunjom MA, što omogućava direktnu sadnju. Plod dostiže masu do 240 grama i bere se dve nedelje pre Viljamovke, čime se ranije izlazi na tržište. Karakteriše je maslasto meso bez granulacija, pogodno za stonu upotrebu i rakiju. Za razliku od Kaluđerke, ova sorta je samobesplodna i zahteva oprašivače poput Abate Fetela. Zbog ranijeg cvetanja u aprilu, treba birati položaje zaštićene od prolećnih mrazeva. Umerena rezidba je ključna jer prejako skraćivanje grana podstiče bujnost na račun roda.

Detalji

Botanički naziv
Pyrus communis
Preporučeni termin sadnje
Jesen (novembar) ili rano proleće (februar – mart)
Okvirni razmak sadnje
4 × 2 m (dunja MA) ili 5 × 4 m (sejanac kruške)
Poreklo
Italija, Firenca: ukrštanje Viljamovke i sorte Coscia; u proizvodnju uvedena 1951.
Način rasta
Bujna; na dunji MA niža (2,5–3 m), na sejancu divlje kruške 4–5 m. Jaka rezidba podstiče bujanje umesto roda.
Plod
Krupan (oko 180–240 g), pravilnog kruškastog oblika, zelenkastožut; meso belo, vrlo nežno, maslasto, bez granulacija, sočno i aromatično. Kratko se čuva.
Rodnost
Rano prorodi: na dunji MA u 3.–4. godini, na sejancu divlje kruške u 5.–6. godini.
Otpornost
Zbog ranijeg cvetanja cvet je izložen poznim prolećnim mrazevima.
Sorta
Santa Maria
Podloga
Dobro srasta sa dunjom, pa se gaji i direktno na dunji MA, bez posrednika; na sejancu divlje kruške stablo je više i kasnije prorodi.
Tip proizvoda
voćna sadnica
Vreme cvetanja
Srednje rano – u prvoj polovini aprila, nekoliko dana pre Viljamovke, a posle sorte Abate Fetel.
Vreme sazrevanja
Kraj jula – sredina avgusta; oko dve nedelje pre Viljamovke.
Oprašivanje
Samobesplodna; dobri oprašivači su Abate Fetel i Viljamovka, a odgovaraju i Passe Crassane i Precoce Morettini. Kaluđerka nije pogodna.

Sadnja, nega i čuvanje

  • Sadite u jesen, pre pojave mraza, ili u rano proleće, na topao, zaštićen i dobro osvetljen položaj.

  • Pripremite duboko, plodno i dobro drenirano zemljište pH vrednosti 6,0–7,0.

  • Iskopajte jamu dimenzija 50 × 50 × 50 cm, a razmak sadnje prilagodite podlozi i sistemu gajenja.

  • Izbegavajte mrazišta, jer cveta ranije od Viljamovke.

  • Orezujte umereno i kasno, jer jaka rezidba podstiče bujanje umesto roda.

  • Posle sadnje redovno zalivajte dok se sadnica ne ukoreni i održavajte zonu oko stabla bez korova.

  • Za dobar rod redovno đubrite azotom, fosforom i kalijumom, u skladu sa analizom zemljišta.

  • Zaštitu planirajte prema fazi razvoja, vremenskim prilikama i uputstvu za upotrebu registrovanog sredstva.

  • Plodove berite u tehnološkoj zrelosti i čuvajte ih na temperaturi od oko 0–1 °C, uz visoku relativnu vlažnost vazduha.

  • Računajte na kraće čuvanje, kao kod drugih letnjih krušaka, i skladištite samo zdrave, neoštećene plodove.

Slične sadnice

Planirate veću porudžbinu?

Pošaljite kulturu, okvirnu količinu i lokaciju, pa ćemo vam odgovoriti sa ponudom i terminom isporuke.