
Kruška Viljamovka
Kruška Viljamovka se od drugih letnjih sorti izdvaja po snažnoj muskatnoj aromi koja ostaje prisutna i nakon prerade. Zbog dugog čuvanja u hladnjači do pet meseci, predstavlja pouzdaniji izbor za uzgoj u odnosu na većinu sorti koje brzo propadaju.
Više o sortiCena po komadu
Količina
Ukupno
1 kom × 270 RSD
270 RSD
Opis sorte
Viljamovka se od drugih letnjih sorti izdvaja po snažnoj muskatnoj aromi koja se ne gubi ni nakon termičke obrade ili fermentacije. Dok je većina krušaka namenjena samo svežoj potrošnji, ova sorta je primarna sirovina za rakiju, kompote i industrijsku preradu. Specifična je po tome što se pravilno ubrani plodovi u hladnjači mogu čuvati do pet meseci, što je duže od većine konkurentnih sorti. Zbog visokog procenta klijavosti polena, ona služi kao oprašivač za druge sorte u voćnjaku. Iako zahteva zaštitu od bolesti, struktura njenog mesa i miris čine je standardom u komercijalnom uzgoju. Sadnice se sade u jesen ili proleće na sunčanim mestima.
Detalji
- Botanički naziv
- Pyrus communis
- Preporučeni termin sadnje
- Jesen (novembar) ili rano proleće (februar – mart)
- Okvirni razmak sadnje
- 4 × 2 m (dunja MA) ili 5 × 4 m (sejanac kruške)
- Poreklo
- Engleska, Aldermaston (Berkshire), oko 1765–1770; ime nosi po Williamsu, koji je kasnije preuzeo sortu. U SAD od 1799, gde je poznata kao Bartlett.
- Način rasta
- Srednje bujna, prirodno uspravne krune.
- Plod
- Srednje krupan do krupan (oko 150–200 g), zvonast, u zrelosti slamastožut; meso belo, sočno, topivo, izrazite muskatne arome. U hladnjači se čuva do pet meseci.
- Rodnost
- Na sejancu divlje kruške prorodi u 5.–6. godini.
- Otpornost
- Osetljiva na čađavu krastavost i bakterioznu plamenjaču; cvet je osetljiv na pozne prolećne mrazeve.
- Sorta
- Williams' Bon Chrétien
- Podloga
- Sa dunjom MA slabo srasta, pa se gaji na sejancu divlje kruške ili na dunji preko posrednika, npr. Kaluđerke.
- Tip proizvoda
- voćna sadnica
- Vreme sazrevanja
- Sredina – kraj avgusta; bere se oko dve nedelje pre pune zrelosti.
- Oprašivanje
- Samobesplodna, ali partenokarpna; oprašuju je Santa Marija, Abate Fetel, Beurré Bosc i Passe Crassane. Vrlo klijav polen čini je dobrim oprašivačem.
Sadnja, nega i čuvanje
Sadite u jesen, pre pojave mraza, ili u rano proleće, na topao, zaštićen i dobro osvetljen položaj.
Pripremite duboko, plodno i dobro drenirano zemljište pH vrednosti 6,0–7,0.
Iskopajte jamu dimenzija 50 × 50 × 50 cm, a razmak sadnje prilagodite podlozi i sistemu gajenja.
Berite kad osnovna boja pređe iz tamnozelene u svetlozelenu i plod se lako odvaja od grančice.
Posle sadnje redovno zalivajte dok se sadnica ne ukoreni i održavajte zonu oko stabla bez korova.
Pri rezidbi uklanjajte oštećene i suvišne izdanke, a jačinu rezidbe prilagodite bujnosti sorte.
Za dobar rod redovno đubrite azotom, fosforom i kalijumom, u skladu sa analizom zemljišta.
Zaštitu planirajte prema fazi razvoja, vremenskim prilikama i uputstvu za upotrebu registrovanog sredstva.
Plodove berite oko dve nedelje pre pune zrelosti, jer prezreo plod na stablu postaje brašnjav.
Čuvajte ih na temperaturi od oko 0–1 °C, uz visoku relativnu vlažnost vazduha; pravilno ubrani plodovi u hladnjači se čuvaju do pet meseci.
Za duže čuvanje birajte zdrave, neoštećene plodove i izbegavajte nagle promene temperature.
Slične sadnice
Planirate veću porudžbinu?
Pošaljite kulturu, okvirnu količinu i lokaciju, pa ćemo vam odgovoriti sa ponudom i terminom isporuke.









